Očuvanje i održavanje poljoprivrede, ne samo kao turističkog motiva za dolazak na Cres, nego načina da Cres bude onakav kakvog volimo, je naša zadaća.

Grad mora biti aktivni sudionik edukacije, promocije i planiranja razvoja poljoprivrede i prerađivačke industrije. Uz pomoć Grada i poticajnih sredstava s državne i europske razine potrebno je unaprijediti poljoprivredu koristeći suvremena saznanja, a čuvajući vrhunski, izvorni proizvod. To nas čini drugačijima i posebnima i to je vrijednost naših proizvoda.

Grad se mora aktivno uključiti u suzbijanje pošasti alohtone divljači. Problem koji izgleda nerješiv sigurno će biti takav ako ga zanemarujemo ili ako kažemo da je netko drugi odgovoran. Prije svega, moramo učiniti sve što je u našoj moći.

Grad mora biti taj koji će naći nove metode i načine rješavanja, mora biti taj koji traži izmjene zakona i ostalih propisa, Grad mora biti taj koji će stalno i neumorno tražiti da se problem riješi kod svih nadležnih tijela.

Grad mora biti aktivan u problemima poljoprivrede, bilo da se radi o poljoprivrednom i šumskom zemljištu ili gradnji putova. Ovo je naš otok i moramo aktivno sudjelovati u donošenju svih planova za upravljanje njime.

Živjeti na otoku znači pristati na nižu razinu zdravstvene zaštite? Mi ne mislimo tako. Zdravstvena zaštita na otoku ne smije biti niže razine. Može biti nešto drugačija zbog okolnosti.

Tražit ćemo nova rješenja za organizaciju rada u ispostavi Doma zdravlja. U stalnom kontaktu s nadležnima, tražit ćemo kvalitetu i organizaciju kakvu zaslužuju građani 21. stoljeća. Grad može osigurati određene uvjete za poboljšanje stanja, ali tražimo i od drugih razina vlasti, regionalne i državne, da se uključe. Svi otočani u Hrvatskoj imaju to pravo i to ćemo tražiti za nas.

Tražit ćemo da nam liječnička skrb bude stalno dostupna. Potrebno je napraviti odmak od postojećeg stanja, bilo kroz dežurne ambulante, bilo kroz sustav grupne prakse. Naši građani moraju imati stalnu i kvalitetnu liječničku skrb, kao što je to organizirano na kopnu.

Grad mora aktivno progovarati u ime svojih građana o kvaliteti zdravstvene usluge, o kvaliteti opreme i zgrade, kao i o organizacijskim problemima koji muče građane.

Sustav hitne pomoći koji postoji nije zadovoljavajući. Od „prebacivanja“ pacijenata u Pinezićima (ili na pristaništu Valbiska), do pripravnosti koja usporava prvi izlazak u hitnosti. Želimo partnerski razgovarati s ustanovom za Hitnu pomoć, ali i s nadležnim Ministarstvom kako bi shvatili probleme s kojima se susreću naši građani.

Postojeći sustav hitnog prijevoza helikopterom smatramo nedovoljno dobrim. Svjesni da su mnogi životi spašeni ovim sustavom, smatramo da ga je potrebno unaprijediti koristeći manje helikoptere specijalizirane za medicinski prijevoz, uz tim u kojem je medicinsko osoblje. To bi omogućilo hitne prijevoze i iz drugih mjesta na otoku ili s glavne otočne prometnice.

Nudimo suradnju pri zapošljavanju još jedne osobe, magistra farmacije, kako bi ljekarna radila cijelog dana te uvođenje kvalitetne palijativne skrbi kao pomoć obiteljima i sugrađanima u teškim trenutcima za svaku obitelj i pojedinca.

U cestovnom prometu prioritete imaju dovršenje D-100 na relaciji Vodice – Porozina te županijska cesta Križić – Beli. Od nerazvrstanih cesta, potrebno je naći rješenje problema ceste za Lubenice koja je u ljetnim mjesecima neprohodna, kao i održavati nerazvrstane ceste.

Promet u samom mjestu Cres treba revidirati te omogućiti širu raspravu. Poseban je problem parkiranja. Potrebno je naći više rješenja parkiranja te omogućiti rezervirana parkirna mjesta za što veći broj stalnih stanovnika Cresa.

Javni prijevoz do županijskog središta treba intenzivirati, koristeći argument Zakona o otocima o pravu na prijevoz. Isto tako, potrebno je unaprijediti javni prijevoz od sela do Cresa.

Grad mora kroz prostorne planove i u dijalogu s nadležnima tražiti proširenje pristaništa na Mergu te traku za vožnju do naselja Merag. Na trajektnom pristaništu Merag planirati i benzinsku crpku.

U narednom mandatu mora biti dovršen puni profil ceste D-100 do Porozine te treba organizirati prijevoz kako bi se mogle odobriti dodatne trajektne linije za koje postoji interes.

S državnim brodarom, Jadrolinijom te Županijskom lučkom upravom, treba naći način da korisnici otočnih iskaznica imaju zasebni red (prioritetni) ukrcaja na trajekt (poput ENC uređaja na autoputu).

Istovremeno, potrebno je nadležnima objasniti da u tijeku većih gužvi na trajektima, treba uvesti dodatne linije, prije nego se dogodi da pojedina vozila čekaju po više od 2 sata u koloni.

U suradnji s nadležnim ministarstvom i koncesionarom linije, tražit ćemo da katamaran kreće iz Rijeke čak i kada ne može stići do Lošinja. Prijevoz putnika do Cresa značit će da Cresani mogu doći do luke iskrcaja, a oni koje zbog uvjeta plovidbe ne mogu doći do svojih luka, mogu od Cresa dalje stići vozilom (i drugim plovilima, ako je moguće).